Porast udjela starog stanovništva jedno je od glavnih obilježja suvremenog demografskog kretanja u razvijenim zemljama, a zbog niskog nataliteta i prirodnog smanjenja stanovništva s više umrlih nego rođenih te produženog životnog vijeka očekuje se daljnji porast starog stanovništva. U određivanju ostarjelosti stanovništva prema veličini udjela stanovnika u dobi od 65 i više godina u ukupnom stanovništvu koristi se klasifikacija Ujedinjenih naroda. Prema njoj, ukoliko na nekom području živi više od 10% stanovnika te dobi, smatra se područjem s vrlo starim stanovništvom.
Starenje
Funkcionalno sposoban stariji čovjek najkorisniji je član zajednice u kojoj živi i stvara. "Time se starost aktivno doživljava, a ne pasivno proživljava."Funkcionalna sposobnost starijih ljudi je njihovo glavno zdravstveno obilježje i glavni kriterij za institucijskom gerijatrijskom skrbi. Praćenje, utvrđivanje, proučavanje i evaluacija funkcionalne sposobnosti starijih ljudi je osnova za primjenu Programa preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude.
Mjerama primarne prevencije najvažnije je spriječiti bolesno starenje u srednjem životnom razdoblju kako bi se onemogućio nastanak zdravstvenog poremećaja u starosti.
Zdravstvena edukacija starijih osoba u ranijoj starosti, kao i mlađih osoba o primjeni pozitivnog zdravstvenog ponašanja i usvajanjem po zdravlje korisnih životnih navika je presudna za unaprjeđivanje zdravlja i očuvanje funkcionalne sposobnosti u starosti.
U sklopu Programa preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude, potrebno je naglašavati važnost mijenjanja životnih navika negativnog zdravstvenog ponašanja (fizička i psihička neaktivnost, odbijanje radnih aktivnosti, nepridržavanje uputa liječnika, nepravilno i nekontrolirano uzimanje lijekova, nepravilna prehrana, debljina, neodržavanje osobne i okolišne higijene, alkoholizam, pušenje i dr. ovisnosti) da bi se spriječio nastanak kroničnih nezaraznih bolesti u starijoj dobi.
Mjere sekundarne prevencije su usmjerene na oboljele u dovoljno ranom stadiju bolesti kako bi se pravodobnom intervencijom spriječio razvoj manifesne bolesti ili zaustavio njen napredak.Nastanak bolesti u starije osobe prati istovremeno i postupna pojava različitog stupnja funkcionalne onesposobljenosti; nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost i nekontrolirano mokrenje.
Mjere tercijarne prevencije obuhvaćaju različite zdravstvene postupke sprječavajući fizičku i psihičku dekompenzaciju gerijatrijskog bolesnika ako se već pojavila bolest u starijeg čovjeka, te razvija njegovu preostalu funkcionalnu sposobnost, kako bi se što duže očuvala i unaprijedila njegova preostala funkcionalna sposobnost. To je osobito važno zbog naglog porasta incidencije kroničnih bolesti i posljedično pojave multimorbiditeta u starosti.
Pripremila:
Inga Vučica, dr.med., univ.mag.sanit.publ., spec. javnog zdravstva
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije