Opekline su ozljede nastale djelovanjem visoke temperature, kemijskih tvari (kemijske opekline) ili zračenja. Njihova težina ovisi o zahvaćenoj površini tijela i dubini oštečenja tkiva. Djeca teže podnose opekline od odraslih.

GAŠENJE VATRE NA ČOVJEKU

Osobe sa zapaljenom odjećom često u panici trče čime se vatra još više rasplamsava. Potrebno je leći na zemlju i valjati se.
Vatru na čovjeku možemo gasiti dekom, kaputom, vodom i protupožarnim aparatima na halone ili prah (NaHCO3), pazeći da ne prskamo u oči.
Ne smije se koristiti protupožarni aparat na ugljični dioksid (CO2).

Kralježnica se sastoji od kralježaka, prstenastih kostiju koje poredane u niz tvore kralježnički kanal. Unutar kralježničkog kanala nalazi se kralježnična (leđna) moždina - snop živčanih niti i stanica koje provode živčane impulse iz mozga u razne djelove tijela i obrnuto. Od kralježnične moždine odvajaju se pojedinačni živci koji izlaze iz kralježničnog kanala. Kod prijeloma kralješka koštani ulomci mogu ozlijediti kralježničnu moždinu što dovodi do djelomične ili potpune oduzetosti mišića i gubitka osjeta ispod razine ozljede (paraplegia = oduzetost donjih udova, quadriplegia = oduzetost svih četriju udova).
Kralježnična moždina može biti oštećena u samom trenutku ozljede kralješka, ali i kasnije prilikom pomicanja i nošenja ozlijeđenog.

Ako je stalni zub izbijen djelovanjem sile:

• Uzmite zub držeći ga za krunu, ne za korijen.
• Odmah ga isperite mlijekom, bez trljanja.
• Pažljivo vratite zub u njegovo ležište (ako ozljeđenik surađuje).
• Ozljeđenik treba zagristi gazu da bi zadržao zub u ležištu.
• Ako ne možete vratiti zub u njegovo ležište, stavite ga u mlijeko.
• Ako nemate mlijeka, zub se može pričuvati u ozljeđenikovim ustima, između zubiju i obraza (samo ako je osoba dovoljno stara da ne proguta zub).
• Da bi zaustavio krvarenje iz desni, ozljeđenik treba zagristi komad gaze ili čistu maramicu.
• Odmah treba otići k stomatologu (unutar 20 minuta od ozljede).
• Ozljeđeniku koji je bez svijesti ne stavljajte zub niti gazu u usta.

Porođaj u nepripremljenim uvjetima je rijedak, ali se događa. Majka dobije prijevremene trudove ili je nepredviđeni događaji spriječe da pravovremeno stigne do bolnice. Dijete se rađa u autu ili kod kuće, ali na isti način kao što bi se rodilo i u bolnici. Ne zaboravite da je majka ta koja rađa, a vaša uloga je samo da pomognete njoj i djetetu. Čak i djeca rođena bez ikakve pomoći najčešće su dobro. U većini slučajeva porođaj teče bez komplikacija. Uostalom, to je proces koji se događa otkad ljudi postoje.

Za vođenje porođaja najvažnije je znanje. Nažalost, većina udžbenika s tom temom previše se usredotočuje na moguće komplikacije, zanemarujući informacije o normalnom porođaju. U okolnostima neočekivanog porođaja pomoć možete dobiti i telefonom. Nazovite rodilište i zatražite stručnu osobu. Objasnite joj svoju situaciju. Dobit ćete upute i podršku. Pozovite i službu hitne medicinske pomoći.

Pothlađenost je stanje snižene opće tjelesne temperature. Nastaje kada organizam gubi više topline nego što je može proizvesti. Stanje alkoholiziranosti, iscrpljenosti i niska temperatura okoline pospješuju nastanak pothlađivanja. Česte žrtve smrzavanja su pijane osobe koje zaspu izvan kuće. Novorođenčad i mala djeca su vrlo sklona pothlađivanju zbog male tjelesne mase.

Znakovi pothlađivanja

U početku osoba ima osjećaj hladnoće i drhti (ovaj stadij može i izostati). Kasnije osjećaj hladnoće prestaje, javljaju se umor, tromost i velika želja za snom. Sve tjelesne i psihičke funkcije se usporavaju. Ponekad se javljaju priviđenja. S daljnjim snižavanjem tjelesne temperature osoba gubi svijest. Disanje i rad srca se jako usporavaju. Ako se ne pruži pomoć, smrt nastupa zbog prestanka disanja i srčanog rada.

Koštani prijelom bez ozljede kože (rane) zovemo zatvorenim prijelomom. Ako na mjestu prijeloma postoji rana, to je otvoreni ili vanjski prijelom. Koštani ulomci mogu svojim oštrim rubovima ozlijediti krvne žile, živce i mišiće, ili probiti kožu. To se može dogoditi u trenutku prijeloma ili naknadnim pomicanjem slomljenih kostiju.

ZNAKOVI PRIJELOMA RUKE ILI NOGE:

• Bol,
• Nemogućnost pokretanja ozlijeđenog uda,
• Oteklina na mjestu prijeloma. Nije uvijek prisutna.
• Deformitet uda. Nije uvijek prisutan. Ako postoji siguran je znak prijeloma.

I sama sumnja na mogućnost prijeloma zahtijeva postupak kao da prijelom postoji.

Rana je svaka ozljeda kod koje dolazi do prekida kontinuiteta kože.

POSTUPAK:

Ako postoji jače krvarenje, zaustavite ga jednom od navedenih metoda. zaustavljanje krvarenja.

• Pokrijte ranu gazom i zavojem.
• Strana tijela zabodena duboko u tkivo nemojte sami vaditi, već ih učvrstite u zatečenom položaju.
• Kod velikih rana na ruci ili nozi potrebna je imobilizacija.
• NE ispirite ranu nikakvim tekućinama. Samo manje, površinske rane koje ne krvare jako smiju se isprati vodom.
• NE stavljajte prašak, mast ili kremu na ranu.

Prestanak disanja i srčanog rada ne mora značiti definitivnu smrt.
Takve osobe možemo u nekim slučajevima povratiti u život postupkom oživljavanja.
Oživljavanje ili reanimacija podrazumjeva masažu srca i umjetno disanje, a za opremljene medicinske ekipe još i primjenu lijekova i električne struje.

Prestankom disanja i/ili srčanog rada organizam ostaje bez kisika, što dovodi do odumiranja stanica. Moždane stanice odumiru prve, već za nekoliko minuta. Samo unutar tog kratkog vremena ima smisla pokušati oživljavanje.

Klinička smrt

• Stanje neposredno nakon prestanka disanja i srčanog rada, a prije odumiranja stanica, kada je još moguće postupkom reanimacije oživjeti osobu.

Smrzotine su lokalne ozljede nastale djelovanjem niskih temperatura. Javljaju se najčešće na stopalima, prstima ruku, uškama i nosu. Nastanak im pospješuju tijesna i vlažna obuća i opća iscrpljenost. Često se javljaju zajedno s općom pothlađenošću tijela.

TIPIČNE OKOLNOSTI NASTANKA SMRZOTINA:

Dulji boravak u prirodi u zimskim uvjetima - planinari, alpinisti, vojnici. Tijesna obuća smanjuje cirkulaciju u stopalu i time pogoduje nastanku smrzotina, pogotovo ako se dulje vrijeme ne skida.

KAKO PREPOZNATI SMRZOTINU?

U početku postoji osjećaj hladnoće u zahvaćenoj okrajini koji prelazi u bol. Nagli prestanak osjećaja hladnoće i boli znak je početka smrzavanja. Koža zahvaćenih okrajina je modra, blijeda ili crvena. Kasnije nastaje oteklina, a ponekad i mjehuri.

U svakodnevnom govoru često koristimo riječ "šok" sa značenjima koja se razlikuju od njegove medicinske definicije. Šok u medicinskom smislu znači po život opasno stanje poremećene cirkulacije krvi koje može imati različite uzroke i mehanizme nastanka.

Najčešći uzroci šoka

• Veliki gubitak krvi zbog vanjskog ili unutarnjeg krvarenja.
• Teške ozljede - prijelomi, opsežne opekline, prignječenja udova, strijelne ozljede, ozljede trbuha, prsnog koša i dr.
• Anafilaktička reakcija - vrsta alergijske reakcije koja se može javiti kod uboda insekata ili primjene nekih lijekova.
• Srčani infarkt.
• Sepsa - teška infekcija s pojavom bakterija u krvi.
• Veliki gubitak tjelesnih tekućina povraćanjem, proljevom i znojenjem.
• Bol i strah potpomažu razvoj šoka.

Infarkt je odumiranje manjeg ili većeg djelića srčanog mišića nastalo zbog nedovoljne opskrbe krvlju. Najčešći uzrok je začepljenje jedne od koronarnih arterija (žile koje opskrbljuju srčani mišić) krvnim ugruškom. Preduvjet za nastanak ovakvog začepljenja je razvijena ateroskleroza krvnih žila. Razvoj infarkta nosi opasnost od nagle smrti zbog srčanog zastoja. Najveći rizik je u prvim satima od nastanka infarkta.

O aterosklerozi

Ateroskleroza je bolest arterija sa stvaranjem tzv. aterosklerotskih plakova na unutrašnjoj površini žile. Plakovi sužuju lumen arterije i potencijalna su podloga za stvaranje krvnog ugruška. Aterosklerotske promjene počinju se razvijati već u djetinjstvu i polako napreduju tijekom života. Najizraženije su kod starih osoba, ali većina ljudi ima u većoj ili manjoj mjeri razvijenu aterosklerozu. Čimbenici koji pospješuju njen razvoj su: povišena razina lipida ili masnoća (kolesterol i trigliceridi) u krvi, povišen krvni tlak, pušenje, šečerna bolest i stres.

Toplinski udar je stanje povišene tjelesne temperature koje nastaje zbog pojačane tjelesne aktivnosti u uvjetima visoke temperature i vlage zraka, kada prirodni termoregulacijski mehanizmi tijela nisu više sposobni osloboditi višak topline u okolinu. Najvažniji mehanizam osloboađanja viška topline je isparavanje znoja. Ako je postotak vlage u zraku visok, znoj ne može isparavati i tijelo nema načina da se riješi viška topline. Toplinski udar je vrlo opasno stanje iz kojeg se organizam ne može izvući sam. Svi takvi bolesnici umiru ako im se ne pruži pomoć.

Tipične okolnosti nastanka toplinskog udara

• Rad u kotlovnici i praonici veša.
• Sportaši i vojnici izloženi tjelesnim naporima na vrućini.
• Pretile osobe, alkoholičari i stariji ljudi su skloniji toplinskom udaru.

Smrtnost od udara groma iznosi 10 do 30 posto, a 50 do 70 posto preživjelih ima značajne poremećaje, najčešće živčanog sustava.

Simptomi i znakovi

Rani

• različiti poremećaji srčanog ritma
• srčani zastoj
• zastoj disanja uzrokovan paralizom mišića za disanje i/ili poremećajem centra za disanje
• gubitak svijesti, privremena paraliza (posebice donjih udova), konvulzije (grčevi) i/ili nemogućnost prisjećanja na događaje koji su prethodili udaru groma, koma
• opekline različita oblika, tipično poput paprati, na mjestima na kojima se znoj ili kapljice kiše naglo pretvaraju u paru ili ispod metalnih predmeta – metalna dugmad, nakit (površinske opekline, moguća je i karbonizacija tijela)
• blast ozljede prsnog koša i trbuha, prijelomi kosti, ozljede oka i uha (ruptura bubnjića u 50 posto slučajeva obostrano

Strujni udar nastaje kad se cijelo tijelo ili dio tijela uključi u strujni krug.

Posljedice mogu biti bezazlene ili kobne, što ovisi o brojnim čimbenicima kao što su: tehničke osobine struje, otpor tkiva, duljina izloženosti i put prolaska struje kroz tijelo. Mokra ili vlažna koža ima manji električni otpor pa pogoršava posljedice strujnog udara.

Električna struja može uzrokovati duboke i oštro ograničene opekline. Prolasci struje kroz srce i kroz mozak mogu izazvati trenutnu smrt zbog zastoja srčanog rada i oštećenja centra za disanje u mozgu. Snažni mišićni grčevi prouzrokovani strujom mogu dovesti do pucanja mišića i koštanih prijeloma. Ukrućenost mišića može potrajati i nekoliko minuta nakon prestanka dodira sa strujom, što u slučaju zahvaćenosti mišića za disanje dovodi do prestanka disanja. Osoba koja je rukama primila žicu pod naponom neće je moći ispustiti zbog grča mišića ruku.

Uganuće ili distorzija je ozljeda ligamenata i zglobne čahure nastala zbog naglog, prejakog pokreta u zglobu. Najčešće se događa u gležnju i vratnoj kralježnici.

UGANUĆE GLEŽNJA

Često se događa pri hodanju i trčanju po neravnom terenu. Javlja se oštra bol, a potom i oteklina zgloba. Tegobe se mogu ublažiti hladnim oblogom ili ledom. Noga treba mirovati u povišenom položaju. U težim slučajevima potreban je liječnički pregled.

Ugljični monoksid (CO) je vrlo otrovan plin koji uzrokuje više smrtnih slučajeva nego svi ostali otrovi zajedno.
Nastaje nepotpunim sagorjevanjem organskih tvari (drvo, ugljen, plin, benzin i dr), kada se gorenje odvija uz nedovoljnu prisutnost kisika
Veliku opasnost predstavljaju neispravni dimnjaci i peći. Ugljičnog monoksida ima i u gradskom plinu i u ispušnim plinovima automobilskih motora. Ljudi često stradavaju u zatvorenim garažama u kojima drže upaljen motor, u kupaonama s plinskim grijačem vode (bojlerom) i zbog istjecanja plina u stanu. Trovanja se događaju i kad ispušni plinovi motora prodiru u kabinu vozila zbog neispravnosti ispušnih cijevi ili kroz ventilacijski sustav dok vozilo stoji u koloni.
Ugljični monoksid je plin bez mirisa i boje.

Krvarenje u unutrašnjosti tijela nastaje zbog ozljede ili bolesti unutarnjih organa. Skriveno je od pogleda pa može dulje vrijeme ostati neprepoznato. Prvi simptomi se javljaju tek kada krv počne izlaziti na tjelesne otvore ili kad se pojave znakovi iskrvarenja.

UNUTARNJA KRVARENJA S IZLASKOM KRVI NA TJELESNE OTVORE

Krvarenje u plućima

• Bolesnik iskašljava svjetlu, pjenušavu krv.

Krvarenje u jednjaku, želucu ili dvanaesniku

• Bolesnik povraća tamno crvenu ili crnu krv koja sliči na talog od kave. Stolica je crna.

Vručica je povišena tjelesna temperatura uzrokovana bolešću, najčešće zaraznom.

Visina temperature ne mora se podudarati s težinom bolesti. Djeca su sklonija visokim temperaturama, ali ih i lakše podnose nego odrasli. Tjelesna temperatura može se mjeriti pod pazuhom, pod jezikom i u debelom crijevu.

Mjerenje temperature pod pazuhom

• Vršak toplomjera treba staviti duboko u pazušnu jamu a nadlakticu priljubiti uz tijelo.
• Mjerenje traje desetak minuta.

Mjerenje temperature pod jezikom

• Vršak toplomjera mora biti pod jezikom a usta zatvorena.
• Mjerenje traje 5 - 10 minuta.
• Na ovom mjestu temperatura je nešto viša nego pod pazuhom.

Rane i opekline pokrivaju se sterilnom gazom i zavojem. Za manje rane dovoljan je flaster. Gaza je pamučna tkanina preklopljena u nekoliko slojeva. Štiti ranu od infekcije i istovremeno upija krv i druge tekućine koje izlaze iz ozlijeđenog tkiva.

Gazu izvadite iz sterilnog pakiranja neposredno prije upotrebe. Držite je vršcima prstiju za rubove.
Možete je djelomično razmotati da joj povećate površinu. Stranu koju ćete prisloniti na ranu ne smijete dodirivati. Kad se gaza prisloni na ranu, ne smije se više pomicati. Debljina gaze na rani mora biti najmanje pola centimetra, a kod krvarenja i više, pa tada stavljamo više gaza.

U našim krajevima žive dvije vrste otrovnica - riđovka i poskok. Manje su otrovne od npr. afričkih ili azijskih zmija pa im je ugriz rijetko kada smrtonosan. Poskok je nešto otrovniji od riđovke.

Znakovi ugriza zmije

Na mjestu ugriza vide se dvije ranice od zmijskih zuba. Ponekad postoji samo jedna ranica. Sam ugriz ne znači da je zmija i ubrizgala otrov.
Čak u 22% dokazanih ugriza nema znakova otrovanja.

Znakovi otrovanja (ne moraju svi biti izraženi)

• Vrtoglavica
• Mučnina i povraćanje
• Bol i oteklina na mjestu ugriza
• Otok limfnih čvorova u preponi kod ugriza u nogu ili u pazuhu kod ugriza u ruku.
• Šok je najopasnija posljedica ugriza.

Kod onesviještene osobe, pogotovo ako je u stanju pothlađenosti, disanje i puls mogu biti toliko oslabljeni da ih ne možemo utvrditi. Zato provjerom disanja i pulsa ne možemo sa sigurnošću utvrditi smrt. Najraniji sigurni znakovi smrti su: mačje oko, mrtvačke pjege i mrtvačka ukočenost.

Mačje oko

• Ako se očna jabučica mrtvaca postranično pritisne, zjenica se izdužuje i postaje ovalna.